UNESCO obilježava godišnjicu smrti jednog od najslavnijih Bošnjaka Osmanskog carstva

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) uvrstila je u kalendar aktivnosti za ovu godinu i obilježavanje 450. godišnjice smrti naučnika Nasuha Matrakčija. Još nije poznato kako će UNICEF obilježiti ovu godišnjicu, no u samoj najavi vidljivo je da je riječ o matematičaru, povjesničaru, minijaturisti, geografu, kartografu, topografu, kaligrafu i inžinjeru iz 16. stoljeća.

Genijalne metode

Navodi se i da je Matrakči autor dvije knjige o matematici, od kojih se „Umdet-ul Hisab“ spominje kao izvrstan primjer uspješnog spoja matematike i pedagogije. Ovo djelo dokazuje da je on otkrio genijalne metode množenja u matematici. Jedan od značajnih rezultata predstavljenih u ovoj knjizi je metoda rešetke, koja se koristila u Enderun školi, u kojoj je predavao skoro 50 godina prije nego što je Džon Naper (John Napier) predstavio tu metodu zapadnom svijetu.

No, nigdje se ne spominje da je Matrakči porijeklom iz BiH, nego se kao njegova zemlja spominje Turska. O bošnjačkom porijeklu jednog od najvećih mislilaca s kraja 15. i početka 16. stoljeća UNESCO nije upoznat.

No, to nije ni čudno s obzirom na to da su i u BiH rijetki oni koji znaju da korijeni ovog proslavljenog turskog naučnika potječu iz Visokog, iako je Matrakči uvršten i u izbor najuglednijih Bošnjaka koje je pod nazivom „Bošnjačkih 500“ prije nekoliko godina uradio Rijaset Islamske zajednice u BiH.

Napredni studiji

Naš list je već pisao da poznati bh. književnik Zilhad Ključanin detalje o svjetski poznatom Visočaku namjerava ovjekovječiti u svojoj budućoj knjizi. Inače, Matrakči je rođen kao Nasuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi.

Nadimak Matrakči dobio je nakon što je stvorio takmičarsku igru s palicom pod nazivom „Matrak“, što na turskom znači neprocjenjiva i nevjerovatna, u kojoj je bio izuzetno vješt.

Ne zna se tačna godina Matrakčijevog rođenja, ali se zna da je 1481. godine pohađao Enderun školu za genijalce, u koju je išao i sultan Sulejman Veličanstveni. U Tursku je Matrakči stigao nakon što je regrutiran u osmansku vojsku.

Matrakči se školovao i u Egiptu, gdje je 1520. pohađao napredne studije iz oblasti vojnih nauka. Dekretom iz 1529. sultana Sulejmana proglašen je za glavnog vezira njegovog doba u sferi umjetnosti ratovanja i metodama korištenja koplja.

Nasuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi umro je 28. aprila 1564. godine u Istanbulu.

Nema ga u bh. udžbenicima, ima u „Sulejmanu Veličanstvenom“

U bh. historijskim udžbenicima, nažalost, nema Nasuha Matrakčija. Počast u zemlji u kojoj je rođen odata mu je jedino imenovanjem jedne ulice u neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja u Visokom. Već 18 godina zove se Matrakčijina ulica, ali malo ko i dalje zna da je taj sokak nazvan po jednom od najvećih naučnika i umjetnika jednoga doba, čija djela su ostavila dubokog traga u nauci, umjetnosti, književnosti….

Šira bh. javnost tek pola milenija nakon Matrakčijevog rođenja imala je priliku da ga „upozna“ u popularnoj seriji „Sulejman Veličanstveni“.

izvor: avaz.ba

Prije 23 godina vlasti RS-a su digle u zrak Ferhadiju, džamiju pod zaštitom UNESCO-a

Ferhat-pašinu džamiju ili Ferhadiju u Banjoj Luci, prije 23 godine, na dan 7. maja vlasti Republike Srpske su srušile do temelja. Bila je to poruka Bošnjacima muslimanima da nisu poželjni u tom gradu, ali i poruka svijetu da pred najezdom vandalizma i nacionalizma ne može biti pošteđena ni kulturna baština stara 414 godina i svrstana na listu UNESCO-a.

U noći sa 6. na 7. maj 1993. godine uništen je simbol Banje Luke. Težak je bio put do toga da se uopće počne obnova, a onda je nedostajao novac. Iako postoje presude koje su to naložile, RS još uvijek nije isplatila naknadu štete Islamskoj zajednici za rušene džamija. Samo u Banjoj Luci je porušeno njih 16.

Muftija banjalučki napominje da je 7. maj proglašen Danom džamija u BiH i da se obilježava širom zemlje. “Taj dan je svakako i tužan za nas ako imamo u vidu da je 1.167 džamija potpuno ili djelimično unušteno. U to ratno vrijeme se slala poruka da, s obzirom na to da muslimani idu u džamije, ne trebaju ni živjeti na tim područjima. Ne mogu muslimani bez džamija, kao što ne mogu ni pravoslavci, katolici, jevreji… biti bez svojih bogomolja”, dodaje Čamdžić.

Povratak Bošnjaka u RS posljednjih godina je u stagnaciji, prvenstveno iz ekonomskih razloga. Muftija ističe da se oni ne mogu vratiti na svoja radna mjesta. “Neki od njih nemaju dovoljno godina za penziju, a kada bi se vratili ne bi imali posla, pa moraju čuvati na zapadu i ta socijalna primanja koja im daju. Tamo su gdje su protjerani tokom rata”, kaže Čamdžić.

Posebno težak momenat za povratnike u Banju Luku se dogodio 7. maja 2001. godine. Tog dana su pri pokušaju postavljanja kamena temeljca za obnovu Ferhadije srpski nacionalisti, njih nekoliko hiljada, napali vjernike koji su prisustvovali ovom događaju. Više ljudi je povrijeđeno, a Cazinjanin Murat Badić je zadobio smrtonosne povrede, nakon čega je 26. maja preminuo. Tom činu vandalizma i fašizma u kojem su srpski nacionalisti kamenovali vjernike muslimane svjedočio je i bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a za Bosnu i Hercegovinu Jaques Klein, kao i još neke strane diplomate te predstavnici domaćih vlasti.

“Rahmetli Murat Badić je ubijen u tim terorističkim napadima koji su tada izvršeni za sve prisutne. Sudske instance se bave rasvjetljavanjem njegove smrti. S druge strane, s obnovom Ferhadije imamo i veselih momenata. Njenom, ali i obnovom svih drugih džamija šaljemo poruku nade i optimizma. Moramo se vratiti i trebamo zajedno živjeti. Muslimani, katolici, pravoslavci i svi ostali ovdje moraju živjeti zajedno. Naše različitosti su naše bogatstvo. Ljudi se ipak vraćaju, ali u teškim uvjetima, nema održivog povratka. S vjerom u Boga mi ćemo uspjeti”, ističe muftija banjalučki. U Islamskoj zajednici u Banjoj Luci se nadaju da će vlasti tog grada donijeti pozitivnu odluku kako bi mogla otpočeti gradnja islamske gimnazije, odnosno medrese. Banjalučki muftiluk je ujedno i jedini koji nema svoju medresu u BiH. 

izvor: klix.ba