8. januara 1537. godine (26. redžeba 943. g. po Hidžri)
Napisana je i potvrđena na sarajevskom šeriatskom sudu Gazi Husrev-begova vakufnama o njegovoj (Kuršumliji) medresi u Sarajevu. Vakufnamom je određeno, da se za 400.000 dirhema sagradi medresa (ukupno je uvakufio 700.000 dirhema), a 300.000 direhema da se daje na rebah i prihod od toga troši na izdržavanje medrese. U vakufnami se izričito veli:
„Što preteče od troškova za gradnju, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koristi ko bude čitao i da iz njih prepisuju oni, koji se bave naukom."
Ovim je udaren temelj Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Od tada, pa do danas ona postoji i služi svojoj svrsi. Biblioteka je sve do 1863. godine bila u samoj medresi, ali kako je određeno, da se njome služe i svi, koji se bave naukom, ona je bila otvorenog tipa. Uz to je i ova, kao i druge, biblioteka bila dugi niz godina i prepisivačka škola, pa je i radi toga bila otvorenog tipa. Godine 1863. biblioteka se preselila u nove prostorije pod munarom Begove džamije. Kako je ona vremenom postala i jedina naša biblioteka, u nju su preneseni ostaci i ostalih vakufskih, pa i privatnih biblioteka.
Prostorije u dvorištu Begove džamije su postale pretijesne za biblioteku i ona je 1935. godine preselila u prizemne prostorije lijevog krila zgrade Ulema medžlisa kod Careve džamije. Sada biblioteka zauzima cijelo lijevo krilo bivšeg Ulema medžlisa kao i prizemne prostorije desnog krila ove zgrade.
Danas se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci nalaze ostaci biblioteka u Sarajevu (Osman Šehdi efendijine i Kantamirijine), Mostaru, Počitelju, Travniku, Foči, Gračanici i dr. I mnoge privatne biblioteke su kupljene ili poklonjene Gazi Husrev-begovoj. Ona danas ima najveći broj rukopisa na orijentalnim jezicima u našoj zemlji. Taj se dragocjeni materijal obrađuje i on je naučnoj javnosti već pristupačan.
Prvi svezak Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisaove biblioteke je još 1963. godine štampan (oko 650 stranica u obradi prof.Kasima Dobrače). Na obradu čeka i bogata zbirka arhivskog i drugog materijala, naročito značajnog za proučavanje naše prošlosti, posebno njegovog turskog perioda.
Iz knjige: "Mali podsjetnik značajnih datuma iz islamske prošlosti Bošnjaka"
Autor: hafiz Mahmud Traljić
Izdvač: El-Kalem 1996. godine, Sarajevo
izvor: akos.ba
Nema komentara:
Objavi komentar