nedjelja, 19. ožujka 2017.

Gazi Husrev-begova vakufnama


8. januara 1537. godine (26. redžeba 943. g. po Hidžri)
Napisana je i potvrđena na sarajevskom šeriatskom sudu Gazi Husrev-begova vakufnama o njegovoj (Kuršumliji) medresi u Sarajevu. Vakufnamom je određeno, da se za 400.000 dirhema sagradi medre­sa (ukupno je uvakufio 700.000 dirhema), a 300.000 direhema da se daje na rebah i prihod od toga troši na izdržavanje medrese. U vakufnami se izričito veli:
„Što preteče od troškova za gradnju, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje će se upo­trebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koris­ti ko bude čitao i da iz njih prepisuju oni, koji se bave naukom."
Ovim je udaren temelj Gazi Husrev-begovoj biblio­teci. Od tada, pa do danas ona postoji i služi svojoj svrsi. Biblioteka je sve do 1863. godine bila u sa­moj medresi, ali kako je određeno, da se njome slu­že i svi, koji se bave naukom, ona je bila otvorenog tipa. Uz to je i ova, kao i druge, biblioteka bila dugi niz godina i prepisivačka škola, pa je i radi toga bila otvorenog tipa. Godine 1863. biblioteka se pre­selila u nove prostorije pod munarom Begove dža­mije. Kako je ona vremenom postala i jedina naša biblioteka, u nju su preneseni ostaci i ostalih va­kufskih, pa i privatnih biblioteka.
Prostorije u dvo­rištu Begove džamije su postale pretijesne za bibli­oteku i ona je 1935. godine preselila u prizemne prostorije lijevog krila zgrade Ulema medžlisa kod Careve džamije. Sada biblioteka zauzima cijelo lije­vo krilo bivšeg Ulema medžlisa kao i prizemne prostorije desnog krila ove zgrade.
Danas se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci nalaze ostaci biblioteka u Sarajevu (Osman Šehdi efendijine i Kantamirijine), Mostaru, Počitelju, Travniku, Foči, Gračanici i dr. I mnoge privatne biblioteke su kupljene ili poklonjene Gazi Husrev-begovoj. Ona danas ima najveći broj rukopisa na orijentalnim je­zicima u našoj zemlji. Taj se dragocjeni materijal obrađuje i on je naučnoj javnosti već pristupačan.
Prvi svezak Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisaove biblioteke je još 1963. godine štampan (oko 650 stranica u obradi prof.Kasima Dobrače). Na obradu čeka i bogata zbirka arhivskog i drugog materijala, naročito značajnog za proučavanje naše prošlosti, posebno njegovog turskog perioda. 
 Iz knjige: "Mali podsjetnik značajnih datuma iz islamske prošlosti Bošnjaka"
Autor: hafiz Mahmud Traljić
Izdvač: El-Kalem 1996. godine, Sarajevo
izvor: akos.ba

Nema komentara:

Objavi komentar